Deleny didi gomon Kwoꞌra täꞌrïl
(Murkuj 2.23–28; Luka 6.1–5)
1Gomon ge ganni giru Kwoꞌra täꞌrïl, a Yicu ele ngwüꞌrü ngwurunyanu. A ngwooꞌra ngwüngün gilaꞌti yona aar je eny ndi ari ngwïtï je ngwamanu. 2A anni ma je gu Ngwübärrïjï engga nu, aar ci Yicung nu, “Ombaja ꞌda ngwoꞌra ngwunga ngwärrü yiꞌral yiru drü ndi ärrïnï komon Kwoꞌra täꞌrïl!”
3A je Yicu ci, “Ngaa ꞌti ulu ngwujaꞌri ngwanni ngwüllïnä ndi ari yiru ange yanni yärrï je Däwüdïngä ngwooꞌra ngwe ngwüngün gaji ganni gïtï je ge ngwamano? 4Ndi ari nginde gwändï ngwuꞌdun ngwudi Ngwaalu ngwape yona yanni yïgätïjäär je Ngwaalingalu yiru drü, aar je eny ngwooꞌra ngwe ngwüngün, ngwurꞌdal ngwuru ngwati ji eny ꞌdogo. 5Nda mine ꞌto ngaa lima ꞌti ulu ngwujaꞌri kitabanu gidi Yobo ndi ari, ngwurꞌdal ngwati kiyi yobanu ape gwe yiiru kobanu komon giru Kwoꞌra täꞌrïl aar je ꞌti be ïꞌräcä keng gwere? 6Nggwa je ci ndi ari nggwo ngene gwanni gwupana kobo! 7Adinari ngaa lïlïngïdädï ngwujaꞌri ngwe ngwee yorta ye ngwaalinga ngwanni ngwaru nu, ‘Äny gwubupa ïnäng ngwaꞌti bupa mïꞌrïnïng nono,’ ngaa laꞌti ladi obalu ngwüjü ngwe ngwanni ngwujaw nono. 8Ndi ari Gïjï gidi Dïjï dümnä, giru Deleny didi gomon Kwoꞌra täꞌrïl.”
Ape yiima komon giru Kwoꞌra täꞌrïl
(Murkuj 3.1–6; Luka 6.6–11)
9A Yicu ꞌdïꞌrï ngenone ngwele ngwänï ngwämrä ꞌdenggen. 10Ngenone gur giju gu gudidu guy. A Ngwübärrïjï mïnï gay gadi aar gu määtïdädä Yicung ngwujaꞌri ngwere, aar be otacalu aar ci, “Yädï gu ndi uꞌriyi dïjü nono komon giru Kwoꞌra täꞌrïle?”
11A je Yicu ci, “Yärü ꞌdanggalanu gwanni gwa ätï dangala deꞌte pu, ngwube ïꞌdï gidel komon giru Kwoꞌra täꞌrïl, daꞌti ding määtä ngwugwalla? 12A be awa dïjï dümnä dipana guꞌru gidangal! Yäy gu no yädï gu ndi ärrï yiꞌral yanni yijaw komon giru Kwoꞌra täꞌrïl.”
13Ngwube ci guru, “Gwällï guyanu!” No a gur gwalli guyanu a guy oꞌradi ngwujayi ngwuru nono gwenggen.
Dïnäd danni däbrä Ngwaalu
14A be Ngwübärrïjï ꞌtü aar abingada ndi Yicu nunnu aar ꞌrinye. 15Anni mung gu lenge, ngwugatani ngwaalinga ngwoo, a lonyadu gwujani ngwuje uꞌriyi dümdï nono degen ꞌdar 16ngwuje girinya ndi ari aaꞌti londaci dïjälü dere nginde gwe. 17Ndi ari a ngwujaꞌri ätï ngwäyänü ngwaru ngwe dïjïr dani Ajaya ndi ari,
18“Dïnäd düny ndo ngene danni däbrïny,
gwanni gwämnïny a ligor lüny jäyäjänü!
Gwunyi gu geꞌte Lïgïꞌrïmä lüny
a gwa ondaci ngwüjü ngwuru Garany gwani dünälü.
19Gwaꞌti gwa kadi na gwaꞌti gwa ürrï dula
gwaꞌti gwa dïjï ꞌdingini gwondajalu ngwayalu.
20ꞌDi gipuru gibuꞌru gaꞌti ging kiyi na gwaꞌti gwa ꞌrinye lïgä lullar kijaja
ꞌdi a yiꞌral yani dünälü ji aar dami. 21Ngwüjï giyen ngwa geꞌtaji ngwürïny ngwüngün.”
Yicu na Bäljäbül
(Murkuj 3.20–30; Luka 11.14–23)
22Aar be äpïjä guru geꞌte gätïnä dïꞌrïllä nono ngwürïmü ngwäy ngwuru däꞌräng, a Yicu uꞌriyi nono ꞌdi ngwombajidalu ngwabingi. 23A yiꞌral giyee obaji ngwüjälü ꞌdar aar ari, “Gïjï nggee gaadi ru gidi Däwüde?”
24A be anni ma gu Ngwübärrïjï ꞌdingini ngwujaꞌri ngwee aar ari, “Gur nggee gati ꞌtüyï ngwujegoꞌro ꞌdogo yiima ye yidi Bäljäbül gwuru deleny didi ngwujegoꞌrr.”
25A Yicu lenge ngwujaꞌri ngwanni ngwuju giyiꞌranu ꞌdenggen ngwuje ci, “Yeleny yere yanni yüꞌrïꞌtïnänü, ya geradalu. Gündär na ngwuꞌdun ngwere ngwanni ngwadi üꞌrïꞌtïdänü, ngwaꞌti ngwa ätï yiima ndi dünälä. 26Ma be ari dijegoꞌrr dati ꞌtüyï dijegoꞌro, yaꞌti be yinggidu ndi ari dijegoꞌrr dima üꞌrïꞌtïdänü giligoꞌro lüngün a mine yiima yüngün ya mätïnälü awa mana? 27A manari äny gwati ꞌtüyï ngwujegoꞌro yiima ye yidi deleny degen dani Bäljäbül, a mine yïjï yalu ngwati aar je ꞌtüyï yiima yidi yärü? Ngindenga liru be lanni lada je le obalu. 28A be manari äny gwati ꞌtüyï ngwujegoꞌro Lïgïꞌrïm le lidi Ngwaalu, yeleny yidi Ngwaalu yima ji gu be obananu. 29Na mana, awa a dïjï dere ändädä dïjü gïdrü dojema nono ngwapada ngwony ngwüngün manari dimung ꞌti mätï gwerre gwerre ngwugekajalu? ꞌDi ngwube obe ngwony ngwüngün gïdrü.”
30A je Yicu ci, “Gwanni gwaꞌti nyii gwe, gwuru güwän güny na gwanni gwaꞌti nyii gwe gwäꞌräjälü giꞌdu, gwuru gwanni gwati bädïyälü. 31No nggwa je ci, yiꞌral ꞌdar yanni yiki na lo Ngwaalinga, ya ara je düdänïjänü. A be lo Lïgïꞌrïmä lanni Lijuꞌru, laꞌti la ang düdänïjänü. 32Gwanni gwa lo Gïjü gidi Dïjï dümnä, gwa aar düdänïjänü a be gwanni gwa lo Lïgïꞌrïmä lanni Lijuꞌru, gwaꞌti gwa aar düdänïjänü gïdïdlä ndee na gïdïdlä ndäꞌdï dïndï.”
Daꞌri dati linginni yuula ye yüngün
(Luka 6.43–45)
33Ngwuje ci, “Daꞌri danni dijaw, dati ꞌriꞌri yuula yanni yijaw. Na daꞌri danni diki, dati ꞌriꞌri yuula yanni yiki! Ndi ari daꞌri dati linginni yuula ye yüngün. 34Ngaa gilee ru yïjï yidi ngwüüngä, awa ngaa be ondaji ngwujaꞌri ngwujaw liru ngwüjï ngwuki? Ndi ari ngwulem ngwati ondaji ngwujaꞌri ngwanni ngwati ji ngwonyadu giligoranu. 35Dïjï danni dijaw liguri dati ꞌtüyä ngwujaꞌri ngwanni ngwujaw ngwanni ngwügïꞌtïnä ꞌdünggüngünänü, na dïjï danni diki liguri dati ꞌtüyä ngwujaꞌri ngwanni ngwuki ngwanni ngwügïꞌtïnä ꞌdünggüngünänü. 36A be nggwa je ci ndi ari, ngwüjï ngwa ji ngwa aar je otacalu ngwujaꞌri ngwe ngwegen ꞌdar ngwïꞌdädäär ngwänü komon nggäꞌdï gidi pï yelenya. 37Ndi ari ngwujaꞌri ngwe ngwunga a gwa ꞌtü gwujaw nono na ngwujaꞌri ngwe ngwunga la gwe obalu.”
Ngwübärrïjï ngwubupa yiꞌremna yiru yiima
(Murkuj 8.11–12; Luka 11.29–32)
38A be Ngwübärrïjï ngwoko na ngwoorta ngwudi yobo ondaci aar ci, “Gwani doorta, nyii lïjädï ndi nje enggaci yiꞌremna yere yiru yiima.”
39A je Yicu ci, “Gimaad ganni giki gïmïꞌrïdï ngwäyänü gutalu yiꞌremna ye yiru yiima, gäꞌtüdï gadi ar enggaci yiima yere ar je be enggaci ꞌdogo yidi dïjïr dani Yunan. 40Ndi ari anaku ju gu Yunan gilaranu lidi duum dipa ngwape yomon täꞌrïl (3) lingen le na dilu de, no ꞌto Gïjï gidi Dïjï dümnä gadi gu ji ꞌto no gïdïyängänü yomon täꞌrïl lingen le na dilu de. 41Gomon gidi pï yelenya ngwüjï ngwudi Nïnäwäng ngwa je ngwa aar dünätälä ngwüjï ngwe ngwudi gimaad nggee ngwa aar ngwe obalu. Ndi ari ngwujoꞌrenyana gaji ganni gima je ge Yunan ondaci. A be gwenene, nggwo be ngene gwanni gwupana ndi Yunan. 42Daw diru deleny didi gen kaama komon gidi pï yelenya, da ꞌdïꞌrä la dünälä ngwüjï ngwe ngwudi gimaad nggee, ngwungwe obalu. Ndi ari dïndï ꞌtuꞌtu ngwaalu ngwolanu nunnu ngwuꞌdingini bebereng gwudi Jiliman. A be gwenene nggwo be ngene gwanni gwupana ndi Jiliman.”
Oꞌra gwudi dïꞌrïllä
(Luka 11.24–26)
43Ngwuje ci, “Manari dïꞌrïllä dima ꞌtü gïdïjänü, ngwele ngwulandalu gïtäny ngwümïnä ngwaalinga ngwanni ngwading gu obe düwä de. Ngwuje ꞌti be mbuju. 44Ngwube ari, ‘Äny gwa be kwoyalu ngwuꞌdun ngwanni ngwuminje gatana!’ Mung kwodalu ngwuje mbuji ngwübrütïnälü ngwujalu ngwundanu ngwujayalu ngwujaꞌrimana. 45Ngwube ele ngwapana ngwüꞌrïllä kwoꞌra täꞌrïl ngwanni ngwukana ꞌdünggüngün, aar ila aar änï gïdïjänü ndoo, kaji nggoo gidi gwodaning ngwukani kaji gele gidi gwerreng. Ya gu ru ꞌto no kimaad nggee giki.”
Nanni gwudi Yicu na ngwenggen ngwudi Yicu
(Murkuj 3.31–35; Luka 8.19–21)
46Anni mung ji ndi ondaci ngwüjü, a nanni gwüngün na ngwenggen ila aar dünälä poor aar mïnï ndi ondaci. 47A dïjï deꞌte ngwüjänü ngwanni ngwuju ci, “Nanni gwunga na ngwanggalu gilo lïdünïcängä poor lïmïnü ladi ang ondaci.”
48Ngwuci dïjü ndoo dondaca, “Yärü gwuru gwani nanni gwüny? Na yärüngä liru lani ngwänggärï?” 49Ngwinggidi ngwoꞌra ngwüngün guy ge ngwube ari, “Ngindenga gilee, liru lani nanni gwüny aar ru ngwänggärï. 50Ndi ari gwere gwanni gwati ärrï buping gwudi Papa gwüny gwanni nggwo kerala, nanni gwüny gwuru a gwänggärï ru gwanni gwuru dur na gwanni gwuru gera.”