16
Jisas plihe tahar
(Mat 28.1-8, Luk 24.1-12, Jon 20.1-10)
Ŋupe ŋaiye Sabat nal miꞌe pe, Maria, moi ti Makdala pe, Maria mam Jems, topoꞌe Salome yambaꞌe pinip winyeꞌ ŋaiye ka yenge yila yihyete wahriꞌ Jisas. Tahar Sande hondo hondonge ŋaiye ŋau tambaram anah pe, tinge tahar yal ŋeheh. Tinge yal yaŋah pe, tinge yisilih yale yat tititinge na, “O lahmende tatame ka se enenem ŋeser upwaihme ŋeheh map?” Pe tinge bep yal yetekeꞌe ŋeser ŋembere luku ŋaiye tinge si yenenem nal ŋanar tikihe ŋeheh map. Tinge ya yoto pe, tinge yetekeꞌe lahyambe ende dendeꞌ temhroŋ wukauwe narp nal syep non pe, tinge hiꞌjarnge.
Kin ŋana lenge na, “Pa hiꞌjirnge na pakai. Ŋam sisyeme ŋaiye yip yata yahaiꞌe Jisas tikin Nasaret ŋaiye tinge yuluwei yal loutungwarmbe no, kin nule. O kin si tahar kuli! Kin yukur ŋanar eꞌe! Yetekeꞌe luh ŋaiye tinge yember wahriꞌ kin yanar ihi. Mat 26.32, Mak 14.28Pa plihe yil pe, yininge wusyep eꞌe yil lenge jetalah kin topoꞌe Pita. Jisas si nal yerme yip nal Galili. Pa yi yetekeꞌe kin yinir uku junde wusyep ŋaiye somohon kin ŋana yip.” Lenge tuweinge yase ŋeser map ŋaiye yononde miyeꞌ yule uku tas pe, tinge jertenge yal. Tinge gunguru plai hiꞌjarnge pe, ŋihip syep tinge dondol dondol. Topoꞌe tinge yukur plihe yanange wusyep ende yalme miyeꞌ lakai tuwei ende, pakai. Detale, tinge hiꞌjarnge pupwa supule.
Jisas na gereme Maria ŋaiye moi ti Makdala
(Mat 28.9-10, Jon 20.11-18)
Ŋendeheiyeh ŋaiye Jisas plihe tahar ŋeheh Sande hondonge pe, kin nal gereme Maria ŋaiye moi ti Makdala. Tuwei uku somohon kin ginyenme yipihinge pupwa syepumbur hoi ŋaiye sai me ti. 10 Maria wal wetekeꞌe lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye somohon yarp yotop Jisas. Tinge ŋoihmane pe, tinge yilil yarp pe, ti wana lenge ŋaimune ŋaiye ti si wetekeꞌe. 11 Ŋupe ŋaiye tinge yisande ŋaiye ti wana lenge nange Jisas si plihe tahar, topoꞌe ti si wetekeꞌe kin pe, tinge yukur ŋoiheryembe wusyep ti, nange ki bwore mise.
Jisas na gereme lenge jetalah kin
(Luk 24.13-35)
12 Nyermbe pe, Jisas nal gereme jetalah kin hoi ŋanar yaŋah ŋaiye tinge yasme moi embere Jerusalem yala yil moi tinge. Kom tinge yukur sisyeme kin. Detale, kin si tanaꞌ ŋoinde tikin. 13 Topoꞌe ŋupe ŋaiye tinge yetekeꞌe kin yuworme pe, tinge plihe yal yana lenge jetalah kin, kom tinge yukur ŋoiheryembe nange wusyep tinge bwore mise.
Jisas ŋana lenge jetalah wah ŋaiye ka yende
(Mat 28.16-20, Luk 24.36-49, Jon 20.19-23)
14 Yuwo kin pe, Jisas nal gereme jetalah kin syepumbur umbur ilyeh ŋaiye yono ŋai yarp. Kin ŋihyel lenge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime kin, topoꞌe ŋoihmbwaip tinge si susukut ŋaiye ka yisyunde wusyep lenge mitiŋ ŋaiye yetekeꞌe kin no, tinge yate yanange nange kin si tahar. 15  Apo 1.8Kin ŋana lenge na, “Pa yilꞌe yilꞌe moiye moiye kekep eꞌe pe, pa yininge wusyep bwore mise leꞌe yil me lenge miyeꞌ tuweinge lalme. 16 Lahmende ŋaiye ŋoihmbwaip tinge ka teŋeime ŋam no, ka yimbilme ŋoihmbwaip yambaꞌe pinip pe, liki Got se ka ungwisme tinge ŋaiye ka yurp bwore nye nyermbe. Kom miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge yukur teŋeime ŋam pe, liki min ka talai yoto ŋup tikin ŋaiye ka jin wusyep kot. 17 Lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye ŋoihmbwaip tinge teŋeime ŋam pe, Got se ka angang lenge bongol ŋaiye ka yende wutuꞌ supule. Ka jil naŋ ŋam pe, ka jinyenme lenge yipihinge pupwa, topoꞌe ka yininge wusyep ŋimeser ambaran. 18 Ŋaiye ka yurpe hwaŋ, lakai ka yonoꞌe pinip ŋaiye mitiŋ syeꞌ si yuwilꞌe ŋainde pupwa ya jah pe, yukur ka yule, pakai. Topoꞌe tinge ka yikil syep yil yunuh lenge miyeꞌ tuweinge ŋaiye yende wahriꞌ epwa pe, ka plihe tuhur bwore.”
Got nambaꞌe Jisas nenge nanah moihlaꞌ
(Luk 24.50-53, Apo 1.9-11)
19  Apo 1.9-11Lahmborenge Jisas ŋanange wusyep ŋotop tinge miꞌe pe, Got nambaꞌe kin nenge nanah moihlaꞌ pe, kin narp nal syep non tikin Yai Got. 20 Miꞌe pe, lenge jetalah yalꞌe yalꞌe kekep lalme pe, tinge yanange yalaŋatme wusyep bwore tikin Jisas. Topoꞌe Lahmborenge ŋende wah ŋoto tinge ŋaiye ka yende mirakel no, luku ka ende bongolme wusyep bwore ŋaiye tinge si yalaŋatme nange ki bwore mise.

16.7 Mat 26.32, Mak 14.28

16.15 Apo 1.8

16.19 Apo 1.9-11