Uni pará-parámbo Yesu uroyi khumoweya ŋuro mande kusiyaŋgurí
(Mak 14:1-2; Luk 22:1-2; Jon 11:45-53)
1Yesuko mande ŋu soso yiní kini tiníqo, iŋo-iŋo rewero uniyó ŋande yimiraró, 2“Ye iŋoteŋgo, naru irisa naŋge yote, ko Taka yereró quro o ne-ne ŋu tunoqeweya. Tunoqiní unindo Unindoro Naŋuní rero saŋgirí kandeyemo ri rero tipiririko urowaŋgo.”
3Asa o qa-qa unindoro tapá unindoya uniparetoro uni kembé-kembéye soso ya kano huruwaŋgurí. Ya ŋuko tapá uni Kaiapas koro ya qu. 4Huruworo mande tero Yesu kanáŋoro towo pisiyoroqo, re uri khumoweya ŋuro khe qu seqaŋgurí. 5Quko ŋande yaŋgurí, “Norendo o ne-ne koro naruyómo kama tewato. Yate unipareto qenero saŋgirí tero otoqoro kuma tewaŋgo koro.”
Pare kato sono ka Yesu kembémo windoroŋaró
(Mak 14:3-9; Jon 12:1-8)
6Asa Yesuko Betani yendémo kowí piyimi khumo uni ka, owí muko Saimon koro yayómo ŋuno yora. 7Ko pare ka mahero noko kumbe tomó ta ka rero sono risá nuŋgurí meté mu Yesu kembémo hausuwaró. Yesu yakutímo etero o neyoní pare ŋundo sono ŋu rero Yesu kembémo windoroŋaró.
8Windoroŋoní iŋo-iŋo rewero unindo ŋu qenero newonde piyimi tero ŋande yaŋgurí, “Ke date koro sono ŋu kina windoroŋote? 9Nore sono ŋu soweyoro mone parámi ŋu onoŋoye moré kini qu meté se yunowato.”
10Ŋunde yi Yesuko ŋuro iŋoro ŋande yimiraró, “Ye date koro pare ŋa quhurí inoteŋgo? Enendo no o meté te nunote. 11Naru rokóŋoro uni onoŋoye moré kini ŋuko yeya yowaŋgo. Quko no yeya naru piru kama yowano. 12Pareto sono ŋu no kowenemo hausuwote ŋuko uni tapu koro roŋgaru nerete. 13Hamó ye yimiroteno, unindo mira soso miti mande yesowoyowaŋgo quno ŋuno pare ŋando o tete ŋuro ŋuya yewaŋgo, ko pare ŋuro iŋowaŋgo.”
Jutasko Yesu uni saŋgirí kandeyemo re rotowero ŋuro mande kusiyaró
(Mak 14:10-11; Luk 22:3-6)
14Iŋo-iŋo rewero uni 12 qu kato, owí muko Jutas Isikariot, enendo o qa-qa unindoro tapá uniko uyaró. 15Uyaro ŋande oseseyaró, “Ko nondo Yesu yeŋo kandeyemo re rotoweqo, yendo do ka re nunowaŋgo?” Yiní wondo musiyó 30 se inaŋgurí. 16Ŋu naru ŋu noŋgo eneŋo kandeyemo re rotowero quro naru meté seqaró.
Yesu koya iŋo-iŋo rewero uniyómboya o naŋgurí
(Mak 14:12-21; Luk 22:7-14,21-23; Jon 13:21-30)
17Asa Bret Yisiyó Moré Kini quro o ne-ne koro kosa naru korete quno ŋuno iŋo-iŋo rewero unindo Yesuko mahero ŋande yaŋgurí, “Dano nore Taka yereró quro o ne-ne ŋu roŋgaruwato ke o ŋu neweya?”
18Yi ŋande yimiraró, “Yendé parámimo uya uni kano uya ŋande miroyi, ‘Rondaqe-rondaqe ŋundo ŋande yete, “Narune kutaqemo tete. Noya iŋo-iŋo rewero uninemboya yakemo mahero Taka yereró quro o ne-ne ŋuro iŋoro o ŋu newato.” ’ ” 19Ŋunde yimironí uni irisa ŋundo Yesuko yaró ŋu howero yakutímo ŋuno Taka yereró quro o ne-ne ŋu roŋgaruwariyó.
20Asa suwo tiníqo, Yesu koya iŋo-iŋo rewero uniyó 12 ŋuya o newero quro yakutímo etaŋgurí. 21Etero o nero ŋande yimiraró, “Hamó horé yimiroteno, ye keweroyemo kato no norero uni saŋgirí kandeyemo norotoweya.”
35Pitako ŋande miraró, “No keya koporo nuri khumowaro, quko no keŋo wawa kama yewano.” Ŋunde yiníqo, iŋo-iŋo rewero uni soso ŋuya ŋunde naŋge yaŋgurí.
Yesuko Getsemani mirako ŋuno hariri taró
(Mak 14:32-42; Luk 22:39-46)
36Asa Yesu koya iŋo-iŋo rewero uniyómboya mira ka owé Getsemani ŋuno oŋgurí. Oro ŋande yimiraró, “Ye ŋano kunditeyurika no anduno uyaro hariri tewe.” 37Yero Pita koya Sepeti koro simó irisa ŋu ŋuya yorero oroqo, newondí quhurí tiní 38ŋande yimiraró, “Newondenembo quhurí horé tiní no khumowe teteno. Ye noya ŋano yotoya toŋete sopoyuri.”
39Ŋunde yero soŋga ta uyaro kondéqero umu-kembé nokono rero hariri tero ŋande yaró, “Awane, ko khe ka yoníqota topa newano ŋa rika toŋiní. Quko iŋo-iŋone mu ma howewero. Kini, keŋombo na ti qembe.”
40Yiní kini tiní iŋo-iŋo rewero uniyómo mahiní ene eteyuriqo, enendo Pita ŋande miraró. “Ŋu date? Yembe naru tukuni naŋge noya toŋetewero mepémo kini peka? 41Ye kondé toŋeteya hariri ti qembe. Yate ye osese kano umbuwaŋgo koro. Hamó, yuqaye muko o meté tewero nuŋgurí tete, quko koweye saŋaní ŋuko kondé kini.”
42Asa naru irisayó roto toŋero ŋande hariri taró, “Awane, ko topa ŋa kama norotoní no hamó newano tiníqo, asa meté keŋo iŋo-iŋoke naŋge howe qembe.”
45Yiní kini tiní iŋo-iŋo rewero uniyómo mahero ŋande yimiraró, “Yembe watí ete kapeyoteŋgope? Iŋoyi, naru tete, unindo Unindoro Naŋuní quhurí uni kandeyemo rewe teteŋgo. 46Ye otoqoyika uyato. Qeni, uni nore uni piyimi kandeyemo norotoweya ŋundo kutaqemo mahete.”
Jutasko Yesu uni saŋgirí kandeyemo re rotaró
(Mak 14:43-50; Luk 22:47-53; Jon 18:3-12)
47Asa Yesu mande yeyoní naŋge, Jutas, ŋu iŋo-iŋo rewero uni 12 qu ka, ŋundo maheró. Mahero uni wini parámi horé suke parámi, usú se toworo eneya maheŋgurí. O qa-qa unindoro tapá uni ŋuya uniparetoro uni kembé-kembéyemboya uni ŋu asá yiri maheŋgurí. 48Komo Jutasko rokó karo ŋande yimiraró, “Nondo uni ka mutó inowano. Uni ŋuko Yesu, towi qembe.”
49Asa waka ta Yesuko mahero ŋande yaró, “Rapi, suwo meté.” Ŋunde yero mutó inaró.
50Ko Yesuko ŋande miraró, “Topo, ke o tewero mahete ŋu te.”
Ŋunde yiní uni mahero Yesu toworo kondé towaŋgurí. 51Towoyi uni ka Yesu koya yariyó quko suke parámiyó rero tapá unindoro sunará simó qu ka utoro kusumbí takaní kusumbí nokono umburó.
52Yesuko ŋande miraró, “Suke ŋu rika pitu ko paseyómo uní. Dokoro uni sukepo kuma teyoteŋgo ŋuko sukewore piyo tewaŋgo. 53Kepe kama iŋote, peka, nondo meté awane kirayowe sambo simó parámi horé, qambuye muko kuma uni wini parámi 12 taka yerete, ŋu asá yiriní umburo samaka nerewaŋgo? 54Quko komo suki sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaŋgurí, ko o soso ŋako nono tunoqeweya. Asa no ŋunde kirayowano tiníqo, mande sokomeko yote ŋuko hamó kama tunoqeweya.”
(Mak 14:53-65; Luk 22:54-55,63-71; Jon 18:13-14,19-24)
57Uni Yesu towaŋgurí ŋuko Yesu rero o qa-qa unindoro tapá uni Kaiapasko yano oŋgurí. Ŋuno hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya uni kembé-kembémboya huru-huru teyaŋgurí. 58Pita ŋuya yohowe uyaró, quko ene soŋga sewemo yara. Uyaro tapá uni ŋuro pase quro hoŋgo quroko ŋuno sopo-sopo unindoya kunditeyaŋgurí. Kunditero do ka Yesuko tunoqiníka qenewe yero teyaró.
59O qa-qa unindoro tapá uni ŋuya uni kembé-kembé soso ŋundo Yesu uri khumowero khe ka seqaŋgurí. Ŋunde tero mande kota-kota iŋowero ye iŋaŋgurí. 60Ko uni qambu mahero mande kota yero saŋgawaŋgurí. Quko eneŋo potó ka taró qu qene iŋoro uroyi khumowero quro kama qeneŋgurí.
Yate uni irisa mahero 61ŋande yariyó, “Uni ŋundo ŋande yaró, ‘Nondo Anutu koro Ya Surumí ŋu meté rambaruruwowano, ko naru kapusa ŋunoko pitu rewe kaŋeweya.’ ”
62Ŋunde yiriqo, tapá uni ŋundo kaŋero ŋande oseseyaró, “Uni ŋando mandeyari saŋga kerete. Ketope mande topé ka yeweyape ma kini?” 63Quko Yesuko mande ka kama yaró.
Mondó ta yoní ŋande miraró, “Nondo Anutu yoto-yotoyó moré ŋuro owímo osese kereteno, ko keto mande hamó naŋge yeka iŋato. Kepe Kristo ŋu, Anutu koro Naŋunímbe ma kini?”
65Asa o qa-qa unindoro tapá uni ŋundo newonde piyimi tero eneŋo tuwiyó romboŋero ŋande yaró, “Enendo Anutu yesaráŋoyote. Do karo uni kaŋuya neko yereto quhuríŋo ŋuro yesowowaŋgo? Qeni, yendo itaka ka Anutu yesaráŋoní iŋoteŋgo ŋu. 66Ye date iŋoteŋgo, date te inowato?”
***26:65:Juda unipareto ŋande ye iŋaŋgurí, ko uni kato, “No Anutu” yeweya tiníqo, Anutu yesaráŋaró. Dokoro uni ŋunde qundo ŋande yete, ko Anutu ŋuko uni ka naŋge.
“iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró.
“Taka yereró quro o ne-ne” ŋuko naru parámi ka. Komo suki Anutuko Israel unipare Isip noŋgo yoriní areŋgurí. Ŋu naruko ŋuno sambo simó saŋgirí kato Isip koro simó urumuni korete qu soso yuri khumaŋgurí. Quko Israel unipareto Anutu koro mandí howero sipsip simó yutoro sitú makoyemo sonowoyi sambo simómbo eneŋo simóye taka yiriní kama khumaŋgurí. Ŋunde ŋuroko kumima naru rokóŋoro sipsip simó yutoro o ne-ne teyaŋgurí.
“Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge.
“tipiriri” ŋunde quko wiri yerete uni kumimbo eneŋo uni saŋgiríye yorero ŋuno uroyi khumoyaŋgurí.
Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owí Sanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí.
Ŋu naruko ŋuno uni kumimbo o neyaŋgo quno ŋuno kama kunditaŋgurí. Kini, enendo yakutímo piŋoye etero kande tesina rondaqero ŋunde saŋáqero kande kondésinambo o naŋgurí.
“iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró.
“miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.
“iŋo-iŋo rewero uni 12” ŋuko Yesu rokó yiriní topé-topé horé tunoqaŋgurí.
“o qa-qa unindoro tapá uni” ŋundo Ya Surumímo hu-hariri sopoyaŋgurí.
“Bret Yisiyó Moré Kini quro o ne-ne” ŋuko naru parámi ka, asa Israel unipareto sonda kanata soso ŋuno bret yisiyó moré kini naŋgurí. Komo suki Anutuko unipare ŋu Isip noŋgo yoriní areroqo bret hamó qawero mepémo kini. Kini, bret yisiyó moré kini naŋge, asa plaua, sono naŋge qaŋgurí. Ŋunde ŋuroko kumima naru rokóŋoro o tunoqaró ŋuro iŋoro o ne-ne ŋu teyaŋgo.
“iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró.
“Taka yereró quro o ne-ne” ŋuko naru parámi ka. Komo suki Anutuko Israel unipare Isip noŋgo yoriní areŋgurí. Ŋu naruko ŋuno sambo simó saŋgirí kato Isip koro simó urumuni korete qu soso yuri khumaŋgurí. Quko Israel unipareto Anutu koro mandí howero sipsip simó yutoro sitú makoyemo sonowoyi sambo simómbo eneŋo simóye taka yiriní kama khumaŋgurí. Ŋunde ŋuroko kumima naru rokóŋoro sipsip simó yutoro o ne-ne teyaŋgurí.
Ŋu naruko ŋuno uni kumimbo o neyaŋgo quno ŋuno kama kunditaŋgurí. Kini, enendo yakutímo piŋoye etero kande tesina rondaqero ŋunde saŋáqero kande kondésinambo o naŋgurí.
Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owí Sanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí.
“Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge.
Daniel 7:13 weyo qembe.
Juda unipareto ŋande ye iŋaŋgurí, ko uni kato, “No Anutu” yeweya tiníqo, Anutu yesaráŋaró. Dokoro uni ŋunde qundo ŋande yete, ko Anutu ŋuko uni ka naŋge.